Šest od deset Evropljana spremno da plati više za ambalažu koja sadrži manje plastike

Šest od deset (62%) evropskih potrošača kaže da bi bili spremni da više plaćaju prehrambene proizvode koji se pakuju u ambalažu koja sadrži manje plastike. Sličan broj (59%) kaže da sortira i reciklira više nego pre pet godina.

Kada postoji izbor između dve mogućnosti pakovanja za isti kvalitet proizvoda, velika većina širom Evrope - devet od deset ispitanika (91,5%) - rekla je da bi izabrala ambalažu sa 85% manje plastike. Na pitanje da li bi dodatno platili 12½% za ovu opciju pakovanja sa manje plastike, 62% ispitanika je dalo potvrdan odgovor.

DS-Smith_UK_EN_6.jpg

Ovo su samo neki od rezultata objavljenih danas u novom istraživanju kompanije DS Smith, vodeće evropske kompanije za proizvodnju održive ambalaže. U anketi, koja je sprovedena u julu 2019. godine, učestvovalo je 3.395 ispitanika iz Belgije, Nemačke, Poljske i Velike Britanije. Cilj ankete bio je da se razumeju stavovi i navike potrošača o ambalaži, reciklaži i upravljanju otpada.

Na pitanje da li bi bili spremni da plate više za manje plastike u ambalaži, potvrdan odgovor je dalo čak 72% ispitanika iz Poljske, 63% ispitanika iz Nemačke, 60% ispitanika iz Velike Britanije i 54% ispitanika iz Belgije. 

DS-Smith_UK_EN_5.jpg

Plastična ambalaža: Najomraženija u Evropi

Ogromna većina ispitanih - 86% - kaže da su ekološka pitanja glavna briga sa kojom se društvo danas suočava, a da je ambalaža velika briga za potrošače širom Evrope, od Kardifa do Krakova. Nemci u najvećoj meri izražavaju zabrinutost u vezi ambalaže (83%), zatim Britanci (78%), Belgijanci (73%) i Poljaci (71%).

DS-Smith_UK_EN_2.jpg

Što se tiče same ambalaže, plastika je očigledno najomraženija širom Evrope. U proseku sedam od deset ispitanika izražava zabrinutost u vezi plastične ambalaže, 6% ispitanika izražava zabrinutost u vezi kapsula za kafu, 5% u vezi metalne ambalaže (aluminijumske limenke, tacne itd.), dok 4% izražava zabrinutost u vezi ambalaže sa premaznim papirima za mleko i voćne sokove. 

Sa druge strane, opcija pakovanja koja najmanje zabrinjava Evropljane je kartonska ambalaža - koju navodi samo 1% ispitanika iz sve četiri države.

DS-Smith_UK_EN_4.jpg

Ali dobra vest je da istraživanje takođe otkriva da su se navike recikliranja kod Evropljana značajno poboljšale. Prosečno šest od deset (59%) ispitanika sa četiri anketirana tržišta kaže da sada sortira i reciklira više nego pre pet godina. Ovo predstavlja većinu ispitanika u svim zemljama - prednjače oni u Velikoj Britaniji (64%).

To bi moglo biti zato što ispitanici iz Velike Britanije kažu da misle da su bolje informisani i obraćaju više pažnje na recikliranje. Istraživanje je otkrilo medijsku pokrivenost (navelo 30% Britanaca) i uklanjanje plastičnih kesa iz prodavnica (navelo 24% Britanaca) kao dva glavna pokretača svesti potrošača o pitanjima ambalaže u Evropi. Dve trećine Britanaca (66%) kaže da su dovoljno informisani o mogućnostima recikliranja ambalaže za hranu i da prilikom kupovine hrane obraćaju pažnju na prisustvo recikliranih materijala u ambalaži.

DS-Smith_UK_EN_10.jpg

Komentarišući nalaze istraživanja, Chris Murray, generalni direktor DS Smith Packaging UK rekao je:

„Prekomerna ambalaža i plastična ambalaža zaista zabrinjavaju evropske potrošače - toliko da su sada spremni više da plate samo da ambalaža ima manje plastike. Evropljani sada sortiraju i recikliraju više nego pre pet godina. Takođe je vrlo ohrabrujuće što oni s pravom razumeju da je kartonska ambalaža mnogo manje zabrinjavajuća: to je održiva alternativa plastici, koja se u velikoj meri reciklira.

Za dobrobit naše planete moramo stvoriti istinski cirkularnu ekonomiju u kojoj je ambalaža svedena na minimum, a ambalaža široke potrošnje se sve više izrađuje od i sa recikliranim i reciklirajućim materijalima poput talas kartona.“